Statistike: Kretanje broja stanovnika Rijeke i priobalja 1991. – 2031.

Posted on Leave a commentPosted in Blog, Statistike

Analizirajući suvremeno demografsko stanje i procese u priobalnom dijelu Primorsko- goranske regije, možemo zaključiti da se na tom području, koje čine Grad Rijeka i njoj gravitirajuće priobalje, odvija jasno definirana demografska polarizacija.
Dok je Grad Rijeka regresivno područje u kojem su obje sastavnice ukupnoga kretanja negativne, što generira visoku stopu depopulacije, priobalje bilježi demografski rast, koji je posljedica visokih imigracijskih stopa uz negativno prirodno kretanje, ali slabijeg intenziteta nego u Gradu Rijeci.
Ipak, unutar priobalja utvrđene su razlike u demografskom stanju i trendovima između bližega i širega gravitacijskog područja Rijeke. Analizom smo ustvrdili da su naselja bližega gravitacijskog područja Rijeke, gradovi Bakar i Kastav te općine Viškovo, Kostrena, Čavle i Jelenje, prostor povoljnijih demografskih kretanja. [...]

Problematika migracija na području riječke aglomeracije

Posted on Leave a commentPosted in Blog

Graf u nastajanju…

[...]

Budžet grada Rijeke – detalji…

Posted on Leave a commentPosted in Blog
[...]

Poslovni prostori u gradu Rijeci

Posted on Leave a commentPosted in Blog

Struktura vlasničkih odnosa i veza.

[...]

Ekonomija dijeljenja – Digitalne platforme koje mijenjaju odnose ponude i potražnje

Posted on 1 CommentPosted in Blog

Ekonomija dijeljenja

Najbrže rastuća svjetska maloprodajna tvrtka ne posjeduje fizičko prodajno mjesto. Najveći svjetski taxi prijevoznik nema u vlasništvu niti jedan automobil. Najveći svjetski pružatelj smještaja ne posjeduje niti jednu nekretninu. Što omogućava  Amazonu, Uberu i Airbnbu vladanje moćnim gospodarskim sektorima? Nova ekonomija, kako ju naziva službena kineska vlada. Ekonomija dijeljenja. Značajan godišnji globalni rast ekonomije dijeljenja procjenjuje se na 140%. Europska komisija procjenjuje veličinu ekonomije dijeljenja na 350 milijardi € do 2025. godine.

Ekonomija dijeljenja je društveno-ekonomski ekosustav utemeljen na dijeljenju ljudskih i materijalnih resursa i imovine putem digitalnih platformi. Značajno utječe na povećanje učinkovitosti, povoljniji pristup imovini i resursima,odnosom temeljenim na razmjeni, korištenju ili iznajmljivanju proizvoda i usluga,na privremenoj ili povremenoj osnovi, bez potrebe vlasništva.   [...]

Izbori 2016. – zanimljive statistike

Posted on Leave a commentPosted in Blog

Vizualizacija podataka je uvijek zanimljiva posebice zato jer jasno pokazuje određene odnose koje je teško zamijetiti iz pukih tabularnih izvora.

S obzirom na spregu i utjecaj politike na šire društvene odnose zanimljivo je pogledati u kojoj mjeri političke stranke i stranački dužnosnici “kontroliraju” ekonomske tokove u RH.

Uzeti su u obzir kandidati čija je pozicija u upravnim tijelima poduzeća bila javno objavljena, a dani su ukupni iznosu koje “kontroliraju” članstvom u jednoj ili više uprava ili nadzornih odbora.

 

 

[...]

Vizualizacija budžeta grada Rijeke za 2017. godinu

Posted on Leave a commentPosted in Blog

Gradsko vijeće usvojilo je proračun Grada Rijeke za 2017. godinu u iznosu od 948.200.000 kuna što predstavlja povećanje za 24,0 mil. kuna odnosno za 2,6% u odnosu na iznos proračuna za 2016. godinu.

Projekcije za iduće dvije godine 2018. i 2019. nastavljaju trend rasta i veće su u odnosu na predloženi proračun za 2017. godinu.

Kako to izgleda u grafičkom obliku – pogledajte niže:

[...]

Impresije iz Barcelone – Smart City Expo 2016

Posted on Leave a commentPosted in Blog

 

Ovogodišnje glavno događanje u domeni pametnih gradova održano je u Barceloni između 15. i 17. studenog 2016. Bio je to najveći SmartCity – 17.000 posjetitelja, 591 izlagač, 600 prisutnih gradova, 420 govornika – pa evo ukratko nekih zapažanja…

Prije svega primjetan je pomak od tehnologije ka društveno/ekonomskom narativu priči, a kod izlagača  – od proizvođača tehnologije ka ekosustavima gradova.

Ove godine je skoro 50% izložbenog prostora bilo zauzeto od strane gradova koji su predstavljali tehnološke platforme kompanija sa njihovog područja ( ili države)

To je odlična promocija jer onda nema „vendor bias-a“ već se demonstriraju produkcijska rješenje i iskustva.

Na predavanjima je bilo vrlo malo tehnološke priče – uglavnom su bile teme iskustva, prepreke, inkluzija građana, analitika, prednosti za poslovanje, planiranje razvoja gradova, otpornost gradova, itd. [...]

Ključni pokazatelji uspješnosti pametnog grada

Posted on Leave a commentPosted in Blog

Ključni pokazatelji uspješnosti (KPI) su korisni ne samo za  procjenu  učinkovitost gradskih službi, već i za analizu kako jedan ili skup izmjena pridonijeti gradskoj transformacije u pametne održivog grada, osigurava osnovu za standardizaciju, KPI također može omogućiti usporedbe između različitih gradova kako bi se utvrdilo koji je ‘pametniji’ ili „održiviji“ u kontekstu rješavanje nekog partikularnog problema.

Kao i kod bilo kojeg oblika planiranja, prije nego što se definira što je potrebno za postizanje vizije, dionici trebaju analizirati njihovu trenutnu situaciju, obaviti vrednovanje njihove razine ICT zrelosti i održivosti, evaluirati sadašnje stanje razvoja, i slično. Uvijek je validno pitanje što odabrati za indikator i kako mjeriti, Ericssonov indeks umreženog društva City Index  je dobar primjer kako konstruirati skup kategorija za praćenje napretka gradova u pogledu ICT zrelosti i održivosti (na visokoj razini). [...]

Kako do pametnog održivog grada (POG) ?

Posted on Leave a commentPosted in Blog

Dosadašnje inicijative koje imaju za cilj projektiranje i realizaciju POG su dokazale da ne postoji jedinstven pristup kako bi grad „pametniji“ i održiv. Svaki grad predstavlja jedinstveni sustav, gdje različiti akteri –  gradska uprava, komunalna poduzeća i građani, poduzimaju brojne aktivnosti, stvarajući kompleksu interakcija i međuovisnosti. Shvaćajući posebne ekološke i društvene kontekste grada, njegove prioritetne aktivnosti, kao i njegovu povijest i specifična obilježja, postaje važno uspostavljanje metodologije koja će pomoći da se pronađe optimalan put ka konačnom cilju – održivom i pametnom gradu.

Jedinice lokalne uprave i samouprave na svim razinama trebaju pripremiti strateške planove kao okvira za provedbu POG inicijativa; optimizirati urbane usluge i prilagoditi ih prema očekivanim potrebama građanima; odmaknuti se od standardiziranih i jedinstvenih modela usluga na modele koji uključuju pružanje personalizirane usluge; razvijati transparentne tarifne sustave, koji odražavaju stvarne troškove pružanja usluga građanima; podržati proces otvaranja podataka s korisnim informacijama o KPI te na koncu – razviti integrirane tehnološke platforme koje omogućuju upravljanje pametnim i održivim gradovima. [...]