Ekonomija dijeljenja – Digitalne platforme koje mijenjaju odnose ponude i potražnje

Posted on Posted in Blog

Ekonomija dijeljenja

Najbrže rastuća svjetska maloprodajna tvrtka ne posjeduje fizičko prodajno mjesto. Najveći svjetski taxi prijevoznik nema u vlasništvu niti jedan automobil. Najveći svjetski pružatelj smještaja ne posjeduje niti jednu nekretninu. Što omogućava  Amazonu, Uberu i Airbnbu vladanje moćnim gospodarskim sektorima? Nova ekonomija, kako ju naziva službena kineska vlada. Ekonomija dijeljenja. Značajan godišnji globalni rast ekonomije dijeljenja procjenjuje se na 140%. Europska komisija procjenjuje veličinu ekonomije dijeljenja na 350 milijardi € do 2025. godine.

Ekonomija dijeljenja je društveno-ekonomski ekosustav utemeljen na dijeljenju ljudskih i materijalnih resursa i imovine putem digitalnih platformi. Značajno utječe na povećanje učinkovitosti, povoljniji pristup imovini i resursima,odnosom temeljenim na razmjeni, korištenju ili iznajmljivanju proizvoda i usluga,na privremenoj ili povremenoj osnovi, bez potrebe vlasništva.  Pritom vodeće tvrtke ekonomije dijeljenja nisu i pružatelji samih usluga. One zadržavaju ulogu povezivanja, omogućujući putem digitalnih platformi  jeftine, sigurne i jednostavne transakcije.  Preduvjet ubrzanom širenju poslovnih modela ekonomije dijeljenja  ubrzani je razvoj interneta i njegov potencijal skalabilnog širenja.

Značajniji rast ekonomije dijeljenja ovisiti će o povjerenju korisnika te razini digitalnih vještina određenog društva. Najvažnija prepreka značajnijem razvoju ekonomije dijeljenja regulatorna je nesigurnost. Ekonomija kakvu smo poznavali jasno je bila određena regulativom koja se odnosila na poslovni sektor od one koja se primjenjivala na društvenu aktivnost  građana. U ekonomiji dijeljenja građani postaju poslovni subjekti. Razmjenjuju i iznajmljuju svoju imovinu, vrijeme, vještine, rad, znanje.  Brzim rastom digitalnog društva, ekonomije dijeljenja i robotizacije potrebno je redefinirati ulogu regulatora, poslodavca, radnika, korisnika, odnos strojeva i čovjeka.

Dok su pokazatelji razvoja ekonomije dijeljenja u neprestanom usponu  raste i zabrinutost kako bismo trebali regulirati i oporezivati nove poslovne modele, definirati radno zakonodavstvo u okvirima digitalne ekonomije.  Svjedočimo riziku pojave nejasnih, zastarjelih područja u regulativi koja definira tržišne odnose, nerijetko štiteći postojeća tržišta i organizacije koje njima vladaju. Potrebno je uspostaviti dijalog između kreatora javnih politika, poslovnog sektora, regulatornih i poreznih stručnjaka te zainteresirane akademske zajednice sa ciljem razvoja uravnoteženih mjera, donošenja pametne regulative te poticajnog i pravednog sustava oporezivanja i osiguranja. Odgađanje definiranja unaprijed poznatih i jasnih pravila onemogućuje daljnji gospodarski rast, poslovanje, fleksibilne oblike zapošljavanja, ugrožava javni interes u cjelini. Regulatornu reformu potrebno je odrediti visokim prioritetom Vlade.  Potrebno je odlučnije nastaviti provođenje analize, procjene i mjerenja učinaka propisa, započeto na desetak područja 2015. godine, proširenjem procesa koji Vlada provodi u partnerstvu s tvrtkom Sense savjetovanje sa ciljem uklanjanja prepreka slobodnom tržišnom pristupu i poslovanju.

Građani i tvrtke koji iznajmljuju vlastitu imovinu ili vlastiti rad ne mogu biti potpuno oslobođeni plaćanja poreza ili ispunjavanja razumno utvrđenih obveza,stvarajući pojavu nelojalne konkurencije poslovnim subjektima koji uredno,zakonski ispunjavaju administrativne i fiskalne obveze. Građani pružatelji usluga, digitalne platforme, poslovni modeli koji se temelje na povremenim i privremenim osnovama ekonomije dijeljenja, ne smiju biti tretirani na jednak način kao hotelski lanac, velika korporacija ili državni monopolist. Primjena prilagođenih i pojednostavljenih pravila koji se trebaju odnositi na mikro-poduzetnike tradicionalnih sektora trebaju se primjenjivati i na području ekonomije dijeljenja.

Recentni događaji u Hrvatskoj u kojima se politika, pod pritiskom politički uvezanih, na koncesijski monopol naviknutih lobija, obračunava s pojavom novih poslovnih modela, zakonskim zabranjivanjem, administrativnim i (para)fiskalnim diskriminiranjem, ugrožava otvorenost i dinamičnost tržišta,mogućnost izbora korisnicima. Globalni ekonomski trendovi nezaustavljivi su kao i s njima povezana transformacija poslovanja. Prilagodi se ili nestaješ, mantra je današnjeg globalnog biznisa. Kreirajmo kvalitetne javne politike koje omogućuju poboljšanje regulatornog i poslovnog okruženja za razvoj, prihvaćanje i korištenje potencijala inovativnih poslovnih modela koji danas predvode moćne gospodarske sektore. Ekonomija dijeljenja jest nova ekonomija.

Autor je bivši pomoćnik ministra gospodarstva za trgovinu i unutarnje tržište  (2012.-2016.)

Prvobitno objavljeno u LIDER-u 3.3.2017.

  • Damir Medved

    Još je dug put do boljeg razumijevanja ekonomija dijeljenja u društvu opterećenom prošlošću. No savi put ima svoj početak …