Vizija i ciljevi CEKOM-a

U kontekstu unaprjeđenja funkcionalnosti modernih zajednica, ključni je problem nestrukturiranost i podijeljenost informacija i informacijskih sustava, odnosno slaba razvijenost digitalnog javnih usluga i poslovanja. Digitalizacija javnih usluga i poslovanja ubrzava i automatizira poslovne procese gospodarstvenika i javne uprave, smanjuje troškove poslovanja, ostvaruje značajne uštede te stvara veću dodatnu vrijednost u poslovanju. Digitalizacijom i podizanjem standarda javnih usluga te digitalnom transformacijom poslovanja povećava se konkurentnost i transparentnost poslovanja  javne uprave i hrvatskih gospodarstvenika, povećava se otvorenost tržišta i utječe se na smanjenje „sive ekonomije“. Važan preduvjet za navedene aktivnosti jest i razumijevanje semantike podataka koji su na raspolaganju. Podaci, a u današnje vrijeme velika količina podataka (Big Data), njihovo katalogiziranje i publiciranje, predstavljaju osnovu za ozbiljniji razvoj, i u kontekstu digitalne ekonomije ili poslovanja.

Daljnjim razvitkom digitalnog poslovanja omogućit će se Hrvatskoj ravnopravno sudjelovanje na Jedinstvenom tržištu EU, što nedvojbeno mora uključivati mjere i postupke tijela državne vlasti na području uklanjanja regulatornih, neporeznih i  administrativnih prepreka, stvaranje institucionalne osposobljenosti te poticanje razvitka digitalnog poslovanja kako u gospodarskom sektoru RH tako i u javnome sektoru u obliku procedura, procesa i otvorenih registara e-Uprave i samih jedinica lokalne samouprave (nadalje u tekstu: JLS).

Centar kompetencija za pametne gradove u Rijeci pozicionira se kao vodeća institucija u Republici Hrvatskoj, ali i široj regiji u domeni razvoja i primjene inteligentnih tehnologija u gradovima sa ciljem unaprijeđena kvalitete života i standarda građana.

U tom smislu dva su pravca djelovanja povećanja efikasnosti – prvi je prema kreiranju povoljnog poslovnog okruženja te efikasnijeg funkcioniranja javnog sektora kroz uspostavu kolaborativnih platformi, a drugi se očituje putem kreiranja konkretnih istraživačko-razvojnih projekata koji imaju izravne ekonomsko-financijske učinke na javni i privatni sektor. Drugim riječima, gospodarstvo i akademska zajednica na ovaj način upravljaju, koordiniraju i pružaju domensko znanje sa ciljem  povezivanja subjekata javnog i privatnog sektora te razvoja novih poslovnih modela, proizvoda i usluga koji su u zajedničkom društvenom interesu.

Ovako formirani klaster aplikativnog znanja predstavlja sasvim inovativni pristup i u široj regiji.

Opći cilj i specifični ciljevi

Postoje mnoge definicije pametnog grada. Iako se većina definicija najviše razlikuje u isticanju nekoliko ključnih karakteristika, svi ukazuju na korištenje tehnologije i umrežene infrastrukture za poboljšanje gospodarske i političke učinkovitosti te omogućavanje društvenog, kulturnog i urbanog razvoja. Pojam infrastrukture označava poslovne usluge te usluge stanovanja, razonode i načina života te informacijsko komunikacijske tehnologije (fiksne i mobilne telefone, TV, računarske mreže, e-poslovanja, Internet usluga).

Koncept pametnog grada zapravo je okvir za specifičnu viziju modernog (urbanog) razvoja. Prepoznata je posebna važnost informacijsko-komunikacijskih tehnologija kao pokretača gospodarske konkurentnosti, ekološke održivosti i življenja općenito. Korištenjem informacijsko komunikacijske tehnologije kao ključnog elementa razvoja, pametni gradovi će u budućnosti ubrzati gospodarski rast, poboljšati način života građana, stvoriti mogućnosti urbanog razvoja i obnovu gradova, podržati inicijative ekološke održivosti, poboljšati političke procese, i osigurati pristup naprednim financijskim uslugama.

Na primjer, IKT će pametnim gradovima omogućiti takozvane pametne zgrade, pametne infrastrukture (voda, energija, grijanje i transport), pametne usluge (e-usluge na putovanjima, za zdravstvo, učenje i oglašavanje), koji će značajno promijeniti urbano iskustvo za stanovnike i putnike.

IKT rješenja se sada primjenjuju u raznim gospodarskim granama, kao što su transport, izgradnja, komunalni sustavi, bankarstvo i javni sektor, zdravstvo, školstvo i sport. Većina infrastrukturnih projekata u današnjim gradovima su izvedeni kao odvojeni “silosi” koji imaju zasebno upravljanje i nadzor koji predstavljaju troškovno neučinkovito rješenje. Primjena komunikacijskih tehnologija(Machine-to-Machine, M2M) u povezivanju uređaja u kontekstu interneta stvari (Internet of Things -IoT)u gradsku infrastrukturu kao osnovu za uspješnu realizaciju učinkovitih pametnih gradova zahtijeva središnju platformu za daljinski nadzor, analizu i upravljanje na temelju dobivenih podataka. Ista platforma olakšava razmjenu podataka i informacija između davatelja i korisnika usluga. Automatizacija komunikacije daje nove poslovne mogućnosti i podatke koji nisu ranije bili dostupni.

Primarni preduvjet razvoja pametnog grada uspostava je platforme za međusobno povezivanje svih dionika inovativnog razvoja i to ne samo u tehnološkom već i u organizacijskom kontekstu.

Strateški ciljevi Centra kompetencija za pametne gradove su:

  • Razvoj novih znanja, iniciranje i podržavanje dugoročne istraživačke suradnje između znanosti i industrije u najkompleksnijim istraživanjima,
  • Pozicioniranje grada Rijeke kao testne platforme za provjeru koncepta uz osiguravanje sudjelovanja tehnološki najnaprednijih poduzeća u RH.
  • Unaprjeđenje i povezivanje postojeće istraživačke infrastrukture, uspostava kolaboracijske M2M platforme i integriranje u međunarodne projekte (Obzor 2020, InterReg) gdje će se iskazati kompetencije naših istraživača te ojačati pozicija Rijeke i Hrvatske kao razvojnog centra te kao optimalne lokacije za dugoročne istraživačke projekte.

Iz navedenog su izvedeni sljedeći opći društveni ciljevi:

  • Unapređenje koordinacije između znanosti i industrije kako bi se postigla bolja zajednička suradnja na strateški važnim istraživanjima.
  • Razvoj projekata izgradnje pametnog grada koji se temelje na holističkoj paradigmi sa ciljem povećanja kvalitete života i standarda građana
  • Usklađivanje strateških interesa između industrije i znanosti, koje će omogućiti zajednički rad i dijeljenje iskustava, pokretanje novog znanstveno – tehnološkog ciklusa razvoja i inovacija, te na koncu komercijalizaciju i pripremu implementacije novih proizvoda i usluga.
  • Povezivanje nacionalnih i lokalnih dionika pomoću tematskih sinergiji definiranih unutar S3 (energija i održivi okoliš, promet i mobilnost, sigurnost te IKT), te Industrijskom strategijom RH ’14-’20 ( definiranim kroz sektore C 26 Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, C 25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, J 62 Računalno programiranje, savjetovanje i povezane djelatnosti (IKT), C 27 Proizvodnja električne opreme, C 28 Proizvodnja strojeva i uređaja). pri čemu će se i sami dionici bolje pripremiti nastup na vanjskim tržištima uz povećanje međunarodne konkurentnosti.
  • Jačanje ljudskih potencijala kroz privlačenje vrhunskih istraživača, podržavanje transfera znanja prema industriji uz stvaranje privlačnih mogućnosti razvoja karijere  istraživačkog osoblja,  kako u znanosti tako i u industriji.
  • Smanjiti rodnu diskriminaciju – povećati udio žena i djevojaka u kontekstu R&D odnosno postići uravnoteženo sudjelovanje u istraživanjima.