Zašto trebamo pametne gradove?

Posted on Posted in Blog

Pametni gradovi koriste moderne tehnologije kako bi svojim građanima omogućili bolji životni standard putem informacijsko-komunikacijske tehnologije. U proteklih nekoliko godina pojam pametnog grada postao je toliko popularan i privlačan kao nova inovativna industrija da je počelo natjecanje tko će izmisliti nešto novo, pa su neki osmislili „pametniji“ model, jer je cilj stalno unapređenje sustava te uvijek treba težiti boljem, a ne nekoj određenoj razini pametnog.

Također, pojavilo se mnogo modela koji su služili za opis pojma i definicije što sve čini pametni grad. Radi jednostavnosti, preglednosti, ali istovremeno i cjelovitosti prikaza komponenti modela donosimo malo prilagođen višeslojni model prikaza.

cekom_horizont

Na razini politika i postavljanja ciljeva u središtu je pozornosti dobrobit građana. Na području održivosti i zaštite okoliša definiraju se politike i ciljevi za energetsku učinkovitost, praćenje pokazatelja u okolišu i praćenje iskorištavanja prirodnih resursa. Naravno, vlast mora imati u vidu i ekonomsku isplativost ovakve politike, koja će za sobom donijeti nove investicije i poslove te potaknuti inovacije. Konačni cilj kvalitetne ekonomske politike jest visoka razina zadovoljstva kvalitetom života i životnog standarda njezinih građana.

Viši životni standard znači i veće troškove rada, koji s druge strane moraju biti podržani proizvodima i uslugama višeg stupnja složenosti, s većim udjelom ugrađenog znanja i inovacija. Životni standard društva ovisi o produktivnosti. Produktivnost je prvenstveno rezultat ulaganja i konkurentnog tržišnog natjecanja, a može se konstatirati da Hrvatska značajno zaostaje u tom kontekstu.

Na razini pametnih industrija i usluga cilj je unaprijediti sve komponente. Komunalne usluge poput vodoopskrbe moraju biti opremljene modernim tehnološkim rješenjima kako bi se povećala efikasnost i smanjili gubici. Potrebno je poticati energetski učinkovitu gradnju na pametnim lokacijama, a pametna vlast uključuje pametne usluge za građane dostupne putem interneta, međusobnu komunikaciju tijela javne uprave‒umjesto da građani hodaju iz odjela u odjel.

Pametna infrastruktura zapravo je IKT infrastruktura koja omogućuje pametni grad. Tu su razni kontrolni sustavi za nadzor i daljinsko upravljanje komunalnim sustavima, senzori koji omogućuju prihvat podataka za te sustave, pametni uređaji, web servisi za razmjenu podataka među sustavima, mrežna infrastruktura te sustavi za analizu prikupljenih podataka kako bi se na temelju njih mogle donositi informirane, kvalitetnije odluke te postavljati realni, ali ambiciozni ciljevi.

Globalizacija i sve veća primjena novih tehnologija donose činjenicu da se u sve većoj mjeri pojedinci, tvrtke, društva i nacije moraju natjecati s ostatkom svijeta. Ključni hrvatski problem je nedostatak suradnje između gospodarstva i znanstveno-istraživačke zajednice na konkretnim projektima, odnosno premali broj komercijalnih projekata koji su plod takve suradnje.

Posljednjih dvadesetak godina globalno je okruženje doživjelo značajne promjene. Suvremeno gospodarstvo sve više postaje gospodarstvo temeljeno na znanju i inovativnosti. Istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije bitni su čimbenici jačanja konkurentnosti nacionalnih gospodarstava i izuzetno su važni za njihovu dugoročnu održivost i rast. Svjetska iskustva iz naprednih zemalja (Austrija, Švedska, Danska) pokazuju da centri kompetencija mogu biti važan faktor u poboljšanju kapaciteta lokalnih zajednica i regionalnih gospodarskih ekosustava omogućujući im povećanu konkurentnost.

Europa ubrzano traži nove izvore i ideje za ekonomski rast. Tvrtke s područja EU ne mogu se više natjecati sa svijetom na temelju niske cijene ili niske kvalitete proizvoda, poručuje EK u svojem strateškom dokumentu „Za europsku industrijsku renesansu“.

Ključno je okretanje inovacijama, povećanju produktivnosti, efikasnom korištenju resursa i visoke dodane vrijednosti u proizvodima i uslugama kojima se možemo natjecati na sve složenijem globalnom tržištu – a centar kompetencija za pametne gradove sa svojim dionicima iz industrije, SME, sveučilištem i gradom može u tome pomoći.

Gospodarski oporavak mora se temeljiti na visokokvalitetnom ljudskom kapitalu, kvalitetnim institucijama, promišljenom makroekonomskom i financijskom upravljanju sa ciljem  poticanja ekonomskog rasta i poticanju uključenosti u globalne lance  vrijednosti.

Trebamo ponuditi rješenja za moderan svijet, za malu državu integriranu u veliku EU. Rješenja leže u poduzetništvu, oslobađanju kreativne i individualne odgovornosti u privatnom, istraživačkom i javnom sektoru. Uz to, država i lokalna samouprava trebaju biti kvalitetan servis, ulagati u obrazovanje, pružati visoko kvalitetne javne usluge, financirati istraživanja u razvoju, istraživanju i inovacijama stoga mora imati partnere u velikim, srednjim i malim poduzećima.

Modernizirana i profesionalizirana javna administracija važan je faktor u kontekstu pametnih gradova. Donošenje propisa temeljenih na procjeni učinaka i izračunima regulatornih troškova mora biti stimulativno a ne restriktivno. Afirmacija odgovornosti, kreativnosti, nezavisnosti i profesionalizma u javnoj administraciji nužna su pretpostavka kvalitetnijeg poslovnog okruženja – a jedan od alata za povećanje njihove učinkovitosti su svakako komponente IKT rješenja za pametne gradove.