Studija Europske agencije za okoliš (EEA) pokazala je da gradovi na sjeveru i zapadu Europe obično imaju više zelenih površina nego gradovi u južnoj i istočnoj Europi.
Najnoviji podaci pokazuju da je prosječna urbana pokrivenost drvećem za gradove u 38 zemalja članica EEA i zemalja koje surađuju iznosila 30 posto, pri čemu su gradovi u Finskoj i Norveškoj imali najveći udio drveća, dok su gradovi na Cipru, Najmanje su imali Island i Malta.
Ključne poruke iz studije uključuju:
- zdravstvene dobrobiti urbanih zelenih površina dobro su poznate za djecu, čiji se fizički i mentalni razvoj poboljšava životom, igrom i učenjem u zelenim okruženjima. Starije osobe također imaju značajne koristi od posjeta zelenim i plavim površinama, kroz poboljšano fizičko zdravlje i društvenu dobrobit
- pristup zelenim i plavim površinama razlikuje se diljem Europe. Sve u svemu, gradovi na sjeveru i zapadu Europe imaju više ukupnih zelenih površina unutar svog područja od gradova u južnoj i istočnoj Europi. Zelene površine koje su javno dostupne čine relativno mali udio u ukupnoj zelenoj površini, ali dostupnost javno dostupnih zelenih površina ovisi o lokaciji i razlikuje se od grada do grada
- unutar gradova, stupanj ozelenjavanja varira u kvartovima, s manje zelenih površina niže kvalitete koje se obično nalaze u zajednicama nižeg socioekonomskog statusa
- Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da svi ljudi žive unutar 300 m od zelenih površina. Nasuprot tome, nacionalne i lokalne preporuke razlikuju se diljem Europe
- utvrđeno je da uključivanje lokalnih zajednica u dizajn i upravljanje zelenim površinama potiče osjećaj vlasništva i promiče korištenje.
Arhitektura i priroda
Zelene površine mogu se integrirati u arhitekturu pametnih gradova, čak i tamo gdje je prostor oskudan. Na primjer, u Sydneyu, Australija, One Central Park je luksuzni stambeni kompleks koji je planski prekriven biljnim svijetom. U podnožju dva tornja nalazi se park s vegetacijom koja se penje na obje zgrade. Ovaj biljni upgrade smanjuju potrošnju električne energije i vode u građevinama recikliranjem i prirodnom izolacijom.
Biomimetički dizajn, koji crpi inspiraciju iz okoliša, također nudi mogućnosti pametnim gradovima da unesu više prirodnog svijeta. Priroda je razvila bezbroj načina za rješavanje problema protoka zraka, grijanja i hlađenja. Tražeći nadahnuće u postojećim zelenim površinama u svijetu, arhitekti mogu dizajnirati pametne gradove koji koriste prirodu jednako kao i elektroničku tehnologiju.
Na primjer, stambena zgrada u Hamburgu, u Njemačkoj, koristi staklene ploče s algama za prirodno održavanje unutarnje temperature. Alge također proizvode obnovljivi metan i biogorivo, koji napaja zgradu.
Dok su navedeni primjeri možda prefuturistički za “obične građane”, postoji mnogo aktivnosti koje svaki gradski stanovnik može implementirati u svoj, čak i ograničeni životni prostor kako bi ozelenio grad. I da, u ovom slučaju svaka je biljka bitna.
Svaki balkon, terasa, krovna površina može postati mali gradski vrt, pa čak i biljke u posudama i vazama izvrsna su opcija. Birajte biljke koje ćete lako održavati, prilagođene podneblju. Možete uzgajati povrće i voće koje izvrsno uspjeva u posudama (paprike, rajčice, jagode i sl.) ili uzgajati začinsko bilje.
Poboljšanje života građana
Dokazano je da zelenilo i biljni svijet imaju brojne zdravstvene prednosti, što bi moglo biti ključno u izgradnji pametnih gradova koji doista poboljšavaju kvalitetu života. Sobne i vanjske biljke mogu smanjiti depresiju i anksioznost, poboljšati produktivnost, povećati kreativnost, podići samopouzdanje i čak smanjiti simptome demencije.
Zelene površine mogu se koristiti na različite načine kako bi pametni gradovi bili sretna, zdrava mjesta za život. Stručnjaci su istaknuli da vertikalne farme mogu osigurati lokalno uzgojene proizvode. Ovo voće i povrće bilo bi zdravije i jeftinije od uvozne hrane. Biomimetički dizajn mogao bi se primijeniti na vertikalne farme kako bi im se dala dodatna funkcionalnost na zgradama, pružajući hlad, izolaciju i potencijalno čak i biogoriva.
Slično tome, lokalne vlasti mogu ulagati u održive kampove u blizini pametnih gradova. To bi omogućilo pristup zelenim površinama i mogućnosti za gradske stanovnike da nauče još više o održivosti i prirodi. Jednostavan pristup kampovima i nacionalnim parkovima također potiče ljude da se odmore i izađu na otvorenom, što može dovesti do gore navedenih zdravstvenih prednosti.
Zapravo, Ujedinjeni narodi su identificirali pristup zelenim površinama kao ključan za poboljšanje urbanog zdravlja, posebno za socioekonomski ugrožene skupine. Istraživanje UN-a pokazalo je da ti ljudi najviše profitiraju od pristupa prirodi.
Održivi pametni gradovi
Procjenjuje se da današnji gradovi troše oko 78% svjetske energije, ali proizvode više od 60% emisija stakleničkih plinova. Održivost se mora implementirati kako bi pametni gradovi postigli svoje ciljeve i istinski poboljšali urbani život. Davanje prioriteta zelenim površinama prvi je korak u postizanju toga.
Biljke apsorbiraju CO2, pa će zelene površine pomoći u čišćenju urbanog zraka i neutralizaciji emisija. Korištenje zelenila za izolaciju zgrada smanjit će zagađenje i održati gradove hladnijima. Vertikalni vrtovi znače da će se manje proizvoda otpremati u gradove, čime se smanjuje njihov ugljični otisak.
Budućnost gradova je zelena
Mogućnosti su zaista beskrajne kada je u pitanju zelenilo u dizajnu pametnog grada. Urbani svijet postaje sve napredniji i sve povezaniji, stoga urbanisti moraju imati na umu važnost prirode. Zelene površine su u središtu onoga čemu teže pametni gradovi: prilika da svi napreduju.
