10. ožujka postignut je privremeni dogovor s Europskim parlamentom i Vijećem o reformi i unapređenju Direktive EU-a o energetskoj učinkovitosti. Taj je dogovor još jedan korak prema dovršetku paketa „Spremni za 55 %” u provedbi europskog zelenog plana i plana REPowerEU te potvrđuje odlučnost EU-a da do 2050. postane klimatski neutralan.
Postizanje viših ciljeva zahvaljujući boljim instrumentima
Načelu „energetska učinkovitost na prvom mjestu” prvi se put daje pravna snaga tako što se za zemlje EU-a uvodi obveza da pri donošenju politika, planiranju i velikim ulaganjima u energetskom sektoru i šire u obzir uzimaju energetsku učinkovitost.
U okviru dogovora utvrđen je cilj povećanja energetske učinkovitosti na razini EU-a od 11,7 % do 2030., što premašuje izvorni prijedlog Komisije iz paketa „Spremni za 55 %”. Od država članica EU-a zahtijeva se da zajednički dodatno smanje potrošnju konačne i primarne energije u odnosu na predviđanja o potrošnji energije iz 2020.
Prema novom se dogovoru obveza uštede energije na godišnjoj razini gotovo udvostručuje kako bi se osigurao stalan napredak. Zemlje EU-a morat će svake godine od 2024. do 2030. ostvariti nove uštede od prosječno 1,49 % potrošnje konačne energije, a trenutačno je ta obveza 0,8 %. Do kraja 2030. postupno će morati dosegnuti 1,9 %. To je važan instrument za poticanje štednje energije u sektorima krajnje potrošnje kao što su sektor zgradarstva te industrijski i prometni sektor.
Revidiranim se pravilima također javnom sektoru daje veća odgovornost za povećanje energetske učinkovitosti. Javna tijela morat će u javnoj nabavi proizvoda, usluga, zgrada i radova sustavno uzimati u obzir zahtjeve za energetsku učinkovitost. Za javni je sektor postavljen novi cilj smanjenja potrošnje energije na godišnjoj razini za 1,9 %. Obveza država članica EU-a da svake godine obnove barem 3 % ukupne podne površine zgrada u vlasništvu javne uprave sad se odnosi i na regionalnu i lokalnu razinu.
U skladu s revidiranom Direktivom poduzeća će se poticati na veću energetsku učinkovitost. Uvođenje sustava gospodarenja energijom postat će standardna obveza za velike potrošače energije: morat će ih uvesti sva poduzeća, uključujući MSP-ove čija godišnja potrošnja energije premašuje 85 TJ. U protivnom će biti predmet energetskog pregleda (ako im godišnja potrošnja premašuje 10 TJ). Prvi se put uvodi i sustav izvješćivanja o energetskim svojstvima velikih podatkovnih centara.
U skladu s dogovorenim pravilima zemlje EU-a morat će i promicati lokalne planove grijanja i hlađenja u velikim općinama s više od 45 000 stanovnika. Osim toga, u skladu s revidiranom definicijom učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja postupno će se mijenjati minimalni zahtjevi kako bi se do 2050. postigla potpuno dekarbonizirana opskrba centraliziranim grijanjem i hlađenjem. Potpora za nove visokoučinkovite kogeneracijske jedinice na prirodni plin priključene na centralizirano grijanje u učinkovitim sustavima centraliziranog grijanja i hlađenja moći će se pružati samo do 2030., dok će u svim ostalim slučajevima upotreba fosilnih goriva biti zabranjena za nove kapacitete za proizvodnju topline u takvim sustavima.
Dogovorom se dodatno proširuju odredbe o financiranju energetske učinkovitosti kako bi se olakšala mobilizacija ulaganja. U skladu s novim odredbama od zemalja EU-a zahtijevat će se da promiču inovativne programe financiranja i zelene kredite za energetsku učinkovitost tako što će osiguravati da financijske institucije imaju široku i nediskriminirajuću ponudu takvih mogućnosti financiranja. Zemlje EU-a morat će izvješćivati o veličini ulaganja u energetsku učinkovitost.
Ublažavanje energetskog siromaštva i afirmacija potrošača
Dogovor uključuje prvu EU-ovu definiciju energetskog siromaštva. Države članice morat će prioritetno provoditi mjere za povećanje energetske učinkovitosti među građanima pogođenima energetskim siromaštvom, ugroženim kupcima, kućanstvima s niskim prihodima i, ako je primjenjivo, osobama koje žive u socijalnim stanovima. Revidirana pravila više su usmjerena na ublažavanje energetskog siromaštva i afirmaciju potrošača, i to, primjerice, uspostavom jedinstvenih kontaktnih točaka za tehničku i financijsku pomoć te izvansudskih mehanizama za rješavanje sporova.
Sljedeći koraci
Sad je na Europskom parlamentu i Vijeću da formaliziraju ovaj privremeni dogovor. Nakon dovršetka tog postupka novo zakonodavstvo bit će objavljeno u Službenom listu Europske unije i stupiti na snagu.
