Prihod od hardvera, povezivosti i usluga od budućih implementacija pametnih brojila premašit će 60 milijardi dolara u 2027., u odnosu na 41 milijardu dolara u 2023., predviđa novinska studija. Prema analitici Juniper Researcha, ovaj rast od 44 posto odražava koliko pametna brojila postaju ključna za povećanje učinkovitosti energetskih mreža putem analitike i ključna su za smanjenje troškova za korisnike tijekom energetske krize. Pametni mjerač bilježi potrošnju energije i iskorištava ugrađenu povezanost za prijenos tih podataka dobavljačima energije.
Do 2027. izvješće Smart Grid: Key Opportunities, Challenges & Market Forecasts 2022-2027 predviđa da će Italija imati najveću stopu penetracije pametnih brojila u kućanstvima u svijetu, od gotovo 100 posto. Italija ima obveznu ugradnju pametnih brojila od 2006., postavljajući kvalitetan primjer za šire tržište. Prvih pet zemalja poredano je na sljedeći način:
1. Italija (99,6 posto)
2. UK (98,7 posto)
3. Saudijska Arabija (98,4 posto)
4. Hong Kong (98,4 posto)
5. UAE (97,4 posto)
Juniperovo istraživanje preporučuje komunalnim tvrtkama da se usredotoče na edukaciju potrošača o prednostima pametnog mjerenja, jer im te prednosti često nisu jasne. Komunalna poduzeća trebala bi se usredotočiti na potencijal za uštedu energije, uz slučajeve upotrebe utemeljene na dokazima kako bi katalizirala usvajanje od strane krajnjih potrošača.
Istraživanje je pokazalo da, s više od 1,8 milijardi priključaka pametnih brojila za koje se predviđa da će biti u upotrebi do 2027. na globalnoj razini, povezivanje pametnih brojila predstavlja važnu priliku za mobilne mreže i IoT povezivost male snage. Niska potrošnja podataka pametnih brojila prirodno je pogodna za IoT niske potrošnje, ali budući da su mobilne mreže jedine mreže koje mogu pružiti sveprisutni pristup na nekim tržištima, one očito i dalje imaju ulogu. “Iako su pametna brojila daleko dogurala u smislu implementacije, dobra su onoliko koliko je dobra povezivost koju iskorištavaju. Komunalna poduzeća moraju težiti skupljanju najboljih mreža za svoje lokacije ili neće uspjeti ostvariti prednosti koje pametna brojila mogu odmah pružiti,” rekao je Nick Maynard, voditelj istraživanja u Juniper Researchu i koautor izvješća.
U Hrvatskoj je od značajnijih procesa na ovom području značajan projekt “Pilot projekt pametne mreže”. Radi se o jednom od prvih infrastrukturnih energetskih projekata u Hrvatskoj sufinanciran iz fondova EU. U sklopu projekta uspostavlja se napredna mjerna infrastruktura koja će omogućiti precizniji izračun gubitaka, lociranje područja s povećanim gubicima u distribucijskoj mreži, praćenje potrošnje električne energije i aktivno upravljanje potrošnjom na razini krajnjeg kupca. U tu svrhu u 6.125 trafostanica ugradit će se sumacijska brojila, a 24.000 postojećih brojila na lokacijama krajnjih kupaca zamijenit će se naprednim brojilima. Razvoj i optimizacija konvencionalne mreže uključivat će zamjenu 449 postojećih transformatora učinkovitijim energetskim transformatorima, što će pridonijeti smanjenju tehničkih gubitaka. Automatizacija srednjenaponske mreže obuhvatit će ugradnju 670 daljinski upravljivih strojeva u dubinu mreže, čime će se povećati pouzdanost opskrbe, skraćivanjem trajanja neplaniranih zastoja i stvaranjem preduvjeta za širu integraciju obnovljivih izvora u elektrodistribucijsku mrežu. Projekt je trebao biti dovršen tijekom 2022. godine
