Ekstremne vrućine najintenzivnija su i najraširenija klimatska opasnost s kojom se suočavaju svjetski gradovi, prema novoj analizi koju je objavio neprofitni CDP.
Više od polovice od ukupno 1.090 gradova koji su prijavili svoje podatke o okolišu putem CDP-ICLEI Track-a 2022. rekli su da su suočeni sa značajnim klimatskim opasnostima, pri čemu su više od dvije trećine (70 posto) već pod velikim utjecajem. Štoviše, 70 posto gradova očekuje da će te opasnosti u budućnosti biti intenzivnije, dok gotovo tri petine (58 posto) očekuje njihovu učestalost.
Opasnosti povezane s toplinom
Nešto više od polovice (51 posto) gradova, njih 557, prijavilo je ekstremne vrućine kao opasnost, što je čini najšire prijavljenom klimatskom opasnošću s kojom se suočavaju svjetski gradovi.
Ostale značajne opasnosti povezane s vrućinom koje su gradovi prijavili CDP-ICLEI Tracku uključuju sušu (35 posto gradova) i rizik od šumskih požara (19 posto). Od srpnja ove godine, najtoplijeg mjeseca u povijesti mjerenja, požari su opustošili dijelove planeta od Havaja preko Portugala do Kine, CDP upozorava da ekstremne vrućine pogađaju svaki kutak svijeta.
Od gradova koji su prijavili klimatske opasnosti, 81 posto (179 gradova) u Sjevernoj Americi prijavilo je ekstremne vrućine kao klimatsku opasnost, zatim 79 posto (153 grada) u Europi i Ujedinjenom Kraljevstvu, 58 posto (86 gradova) u azijsko-pacifičkoj regiji , 49 posto (31 grad) u Africi i na Bliskom istoku, te 43 posto (108 gradova) u Latinskoj Americi.
Analiza CDP-a također ispituje snažan utjecaj ekstremnih vrućina na svjetsku populaciju, otkrivajući da starije osobe (koje je prijavilo 88 posto gradova), kućanstva s niskim primanjima (67 posto), djeca i mladi (63 posto) i marginalizirane zajednice(45 posto) predstavljaju skupine koje su ekstremno visokim temperaturama najviše pogođene. U međuvremenu, analiza pokazuje da je u 143 grada gotovo cjelokupno stanovništvo (90-100 posto stanovništva grada) pogođeno ekstremnom vrućinom.
Prevencija i prilagodba
Posljednjih nekoliko tjedana dalo nam je neugodan uvid u budućnost našeg planeta kroz leću samo jedne od mnogih klimatskih opasnosti, ekstremne vrućine,” rekla je Maia Kutner, globalna direktorica za gradove, države i regije pri CDP-u.
“Požar za požarom koji gutaju domove, ljudske živote i prirodu od Havaja do Kine; najtopliji mjesec ikada zabilježen; i najtoplija prijavljena temperatura oceana. Sve će to, u godinama koje dolaze, izgledati benigno.“
“Posljedice postupaka i politika koje su nas dovele do točke u kojoj svijet doslovno gori jasne.
Ipak, postoje dobre vijesti – još uvijek ima vremena za djelovanje kako bismo smanjili emisije, prešli na čistu energiju, učinili naše gradove otpornijima i zaštitili ljude i prirodu, ali nacionalne i lokalne vlasti moraju se usredotočiti i djelovati vrlo brzo.”
Mnogi se gradovi sada prilagođavaju ekstremnim vrućinama. Neki imaju propise koji osiguravaju da su zgrade izgrađene s materijalima koji reflektiraju toplinu i imaju veću izolaciju za optimizaciju klimatizacije. Drugi sade više zelenila, zamjenjuju asfalt s igrališta materijalima koji manje apsorbiraju toplinu ili uvode “hladne krovove” – što često jednostavno zahtijeva bojanje krova u bijelo kako bi reflektirao toplinu. Berlin, na primjer, želi postati “Grad spužva”. Zamjenjuje tvrde površine zelenim površinama i vodopropusnim površinama kako bi se borio protiv efekta urbanog toplinskog otoka, a istovremeno gradio otpornost na poplave. Planira uvesti više drveća, urbanih močvara, zasjenjenih pločnika, cestovnih površina otpornih na toplinu, svijetlih zgrada koje reflektiraju toplinu i živih krovova prekrivenih mahovinom i travom.
