Trenutno, gotovo 350 gradova diljem svijeta sada može pristupiti Googleovom besplatnom alatu Tree Canopy, koji mapira urbani pokrov drveća. Alat ima za cilj pomoći gradovima da “shvate svoju trenutnu pokrivenost drvećem i bolje planiraju inicijative za urbano pošumljavanje”, navodi se u objavi na Googleovom blogu. Tvrtka ove godine planira proširiti alat na tisuću gradova.
Drveće stanovnicima gradova donosi niz dobrobiti: upijaju ugljični dioksid koji zagrijava planet, mogu poboljšati mentalno zdravlje ljudi, stvaraju hlad i hlade okolni zrak. Ali koristi nisu ravnomjerno raspoređene, jer područja s nižim prihodima često imaju manje drveća i više prosječne temperature.
“Besplatnim iznošenjem informacija o okolišu na platformu, cilj nam je služiti donositeljima odluka i istraživačima koji rade na ovim pitanjima i rješenjima za gradove na globalnoj razini”, rekao je Google. Čelnici iz Austina, Teksasa i Chicaga, nekima od prvih gradovima koji su koristili alat, kažu da su otkrili da su Googleovi podaci o krošnjama drveća uglavnom točni. Podaci su u skladu s informacijama koje je Austin sam prikupio, rekao je u intervjuu Marc Coudert, gradski upravitelj za klimatsku otpornost i prilagodbu. “Satelitske podatke teško je opovrgnuti jer primjećujemo poznate objekte i možemo na neki način shvatiti da su stvarni.”
Prema Googleu, Tree Canopy se možda neće potpuno poklapati s podacima kojima raspolažu gradovi zbog čimbenika kao što su datum snimanja zračnih slika, različite verzije granica grada i moguće pogreške tvrtkinog sustava strojnog učenja. Austin i Chicago pronašli su najučinkovitiji alat za osnaživanje i angažiranje članova zajednice povezujući ih s lako dostupnim, razumljivim podacima, rekli su čelnici tih gradova. U Chicagu, Tree Canopy pomaže “ambasadorima drveća” u zajednici da usmjere svoje napore i brzo identificiraju gdje mogu najproduktivnije zatražiti stabla u ime stanovnika, rekao je Raed Mansour, direktor ekoloških inovacija pri Odjelu za javno zdravstvo Chicaga.
“Ako ga ne povezujete s članovima zajednice, onda to nije baš koristan alat”, rekao je Coudert iz Austina. Dodao je da bi gradovi trebali nadopuniti alat dodatnim senzorima u zajednicama za praćenje topline, vlage i kvalitete zraka. Coudert savjetuje gradovima da koriste alat kao “točku za javnu raspravu” dok istovremeno rade na boljem razumijevanju utjecaja klimatskih promjena na zdravlje.
“To je prekrasan alat, ali nije jedini alat”, rekao je. Alat kao što je Tree Canopy može biti koristan gradovima da razumiju kako je drveće prostorno raspoređeno, ali nije toliko detaljan kao inventar stabala, rekao je Jacob Napieralski, profesor geologije na Sveučilištu Michigan-Dearborn, u intervjuu. Inventar stabala uključuje detaljne podatke o svakom stablu, kao što su njegova starost i vrsta, što može biti korisno za gradove s obzirom na raznolikost vrsta i koja stabla posaditi u uvjetima klimatskih promjena, rekao je. Međutim, takvi inventari često su skupi, dugotrajni napori koji zahtijevaju ogromne resurse, rekao je Napieralski. Nove tehnologije mogle bi promijeniti način na koji gradovi dobivaju informacije o drveću, rekao je, sugerirajući da bi mogli prikupljati informacije putem aplikacija koje korisnicima omogućuju otkrivanje vrste drveća skeniranjem lista.
Kako se tehnologije dalje budu poboljšavale, gradovi će sve više moći održavati ažurne informacije o svojim stablima, rekao je. Alati koji gradovima omogućuju razumijevanje i rješavanje problema vezanih uz drveće trebali bi biti jednako uobičajeni kao i oni koji im omogućuju identificiranje i popravljanje rupa na cesti, rekao je Napieralski.
Inače, Googleov alat Tree Canopy izgrađen je s istim temeljnim informacijama koje se koriste za Google Maps, koristeći strojno učenje i snimke iz zraka za procjenu gustoće drveća u kvartovima. Prvi put pokrenut 2020., Tree Canopy jedan je od niza alata dostupnih putem Environmental Insights Explorera ovog tehnološkog diva, koji također pruža procjene emisija stakleničkih plinova i potencijala solarne energije zgrada na određenom području.
