Pozitivan utjecaj zelenila na stanovnike
Grad s dobro planiranom i dobro upravljanom zelenom infrastrukturom postaje otporniji, održiviji i pravedniji u pogledu proizvodnje i sigurnosti hrane, smanjenja siromaštva, poboljšanja životnog stila, ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, smanjenja rizika od katastrofa i očuvanja lokalnog ekosustava.
Koje su koristi od očuvanja zelenih površina:
- Drveće može doprinijeti povećanju sigurnosti hrane i prehrane, pružajući hranu poput voća, orašastih plodova i lišća kako za ljudsku upotrebu, tako i za kućne ljubimce.
- Drveća igraju važnu ulogu u povećanju gradske biološke raznolikosti, pružajući biljkama i životinjama povoljna staništa, hranu i zaštitu.
- Zrelo stablo može apsorbirati i do 150 kg CO2 godišnje. Kao rezultat, stabla imaju važnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena.
- Drveće može osobito poboljšati kvalitetu zraka u gradovima s visokom razinom onečišćenja, čineći gradove zdravijim mjestima za život.
- Strateški položaj drveća u gradovima može pomoći hlađenju zraka između 2 i 8 Celzijevih stupnjeva, smanjujući na taj način učinak „otoka topline“ u urbanim sredinama i pomoći urbanoj zajednici da se prilagodi učincima klimatskih promjena.
- Velika stabla izvrsni su filteri za gradske zagađivača i sitne čestice. Oni apsorbiraju onečišćujuće plinove (kao što su ugljični monoksid, dušikovi oksidi, ozonski i sumporni oksidi) i filtriraju sitne čestice poput prašine, prljavštine ili dima iz zraka tako da ih zarobe na lišću i kori.
- Istraživanje pokazuje da život u neposrednoj blizini urbanih zelenih površina i pristup njima mogu poboljšati fizičko i mentalno zdravlje, na primjer, smanjenjem visokog krvnog pritiska i stresa. To zauzvrat doprinosi boljitku urbanih zajednica.
- Zrela stabla reguliraju protok vode i igraju ključnu ulogu u sprečavanju poplava i smanjenju rizika od prirodnih katastrofa. Zrelo zimzeleno stablo, na primjer, može presresti više od 15 000 litara vode godišnje.
- Drveća također pomažu smanjenju emisija ugljika pomažući uštedu energije. Na primjer, pravilno postavljanje drveća oko zgrada može smanjiti potrebu za klimatizacijom za 30 posto, a zimske račune za grijanje smanjiti za 20-50 posto.
- Planiranje urbanih krajolika s drvećem može povećati vrijednost imovine i do 20 posto, privući turiste i poboljšati poslovanje.
Kroz svoj životni vijek, drveće može na taj način pružiti koristi vrijednije dva do tri puta više od ulaganja u sadnju i brigu o njima.
A Rijeka ?
Pa pogledajte sami na gornjoj dinamičkoj karti koliko imamo održavanih drvoreda i parkova (podaci su preuzeti sa data.rijeka.hr). Postoje cijeli kvartovi sa vrlo malo ili nimalo održavanih stabala. Ključ korisnosti je da se stabla nalaze u neposrednoj blizini stanovanja. Borova šuma na Drenovi nije baš od koristi stanovnicima Pehlina ili Škurinja.
Kako je to kod nas uobičajeno, otvoreni podaci su samo djelomično ažurni što otežava precizniju analizu (očito će trebati jedan Hackaton na tu temu da se obavi kompletiranje), stoga su predočeni rezultati samo ishodište za daljnje istraživanje.
Korištenjem i-Tree Canopy dobijemo sljedeći rezultat:
Preliminarna analiza na malom uzorku navodi na zaključak da bi se ovoj temi trebalo ozbiljnije posvetiti, evidentno je da su direktne i indirektne koristi od povećanja zelenih površina zamjetne.
