Hrana se zbog različitih razloga rasipa i baca kroz cijeli lanac opskrbe hranom, od primarne proizvodnje, prerade i proizvodnje, distribucije, skladištenja i prodaje, ugostiteljskih objekata i institucionalnih kuhinja do kućanstava. Stoga je u cilju podizanja svijesti, vezano uz problem prekomjernog bacanja i promicanja odgovornosti svih dionika lanca opskrbe hranom potrebno provesti niz aktivnosti, u svrhu promjene navika i ponašanja ljudi prilikom rukovanja hranom.
Prema podacima »Statističkog istraživanja o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj« iz 2021. godine, u Republici Hrvatskoj godišnje se baci 286.379 tona hrane. Bacanje hrane utječe na okoliš, ograničene prirodne resurse, gospodarstvo i društvo u cjelini. Ujedno, bacanjem hrane nastaju emisije stakleničkih plinova.
S druge strane, prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, u 2021. godini je 19,2 % hrvatskog stanovništva bilo u riziku od siromaštva.
Poticanje smanjenja nastajanja otpada od hrane jedna je od mjera Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske 2023. – 2028. koji predstavlja doprinos cilju 12.3 održivog razvoja Ujedinjenih naroda, tj. postizanju smanjenja globalnog otpada od hrane po glavi stanovnika na maloprodajnoj i potrošačkoj razini za 50 posto i smanjenju gubitaka hrane u proizvodnim i opskrbnim lancima do 2030. godine
Prema hijerarhiji gospodarenja otpadom od hrane, prednost se daje upravo sprječavanju nastajanja otpada od hrane
To znači učinkovitu proizvodnju, preradu, skladištenje, prodaju i ostalu distribuciju hrane, uz minimalno stvaranje viškova. S obzirom na specifičnosti te različite razloge gubitka hrane i nastajanja otpada od hrane, svaka faza od proizvodnje, prerade, distribucije do konzumacije hrane zahtijeva različite pristupe u prepoznavanju uzroka i načina rješavanja problema prekomjernog bacanja hrane.
Jedan od primjera dobre prakse ujedno je i projekt Fusilli u kojem je Grad Rijeka jedan od partnera. Temeljni cilj projekta FUSILLI je prevladati prepreke stvaranju i implementaciji integriranih i sustavnih prehrambenih politika koje podupiru prijelaz prema održivijim prehrambenim sustavima u urbanim, prigradskim i obližnjim ruralnim područjima.
Riječki Living Lab u fokus stavlja građane
Jedna od središnjih aktivnosti projekta FUSILLI je stvaranje 12 tzv. Living Labova u 12 različitih gradova. Glavni cilj ovih „laboratorija“ je stvaranje lokalnih urbanih planova vezanih uz hranu koji za cilj imaju postizanje integriranog i sigurnog, te holističkog prijelaza na zdrave, održive, sigurne, uključivije i troškovno učinkovitije prehrambene sustave.
Posebni naglasak je stavljen na ranjive skupine poput umirovljenika i socijalno ugroženijeg stanovništva i/ili skupina s određenim bolestima. Osim povezivanja šire mreže dionika u suradnji s lokalnim partnerima s ciljem uspostave suradnje, neki od rezultata riječkog laboratorija će biti kreiranje planova prehrane za različite društvene skupine (fokus na uključivanje ranjivih skupina) te kreiranje kurikuluma i organizacija radionica zdrave prehrane za razne skupine građana.
Nadalje, bit će definirani glavni izazovi vezani uz prekomjerno bacanje hrane i dijeljenje hrane, a bit će stvorene i smjernice i upute kojima će se
Doniranjem hrane podupire se borba protiv siromaštva i gladi u svijetu, a istovremeno ono predstavlja učinkoviti alat za preraspodjelu prekomjernih viškova hrane, što doniranje čini jednom od najpoželjnijih opcija u cilju ukupnog smanjenja otpada od hrane.
Može li spoj pametnih gradova i učinkovitih sustava upravljanja hranom rezultirati održivim gradovima?
Pametni gradovi posjeduju potencijal revolucioniranja funkcioniranja urbanog stanovništva, utirući put poboljšanoj učinkovitosti i održivosti unutar gradova. Jedan od ključnih elemenata uspješnog pametnog grada predstavlja stvaranje učinkovitih sustava upravljanja hranom koji potiču održivu, bez otpada, sigurnost hrane za svoje stanovnike.
Kao tvrtka s bogatim iskustvom u sferi pametnih gradova uključili smo se i u provedbu projekta Fusilli. Puno je stvari koje određuju odnos ljudi prema hrani pa tako i prema stvaranju/smanjenju otpada od hrane. Da bismo pokušali promijeniti navike i postići drugačiji način ophođenja s hranom, važno je znati kako se ljudi obično ponašaju.
Zato smo u okviru riječkog koncepta Projekta Fusilli između ostalih aktivnosti pripremili i proveli istraživanje prehrambenih navika naših građana.
Projekt Fusilli provodi se i dalje i riječkom Living Labu donijeti će još neke zanimljive novitete iz područja upravljanja sustavima prehrane u gradovima koje ćemo predstaviti i na našim stranicama.
