Sve veći broj gradova usvaja pametne tehnologije. Ovi pametni gradovi imaju potencijal ponuditi veću pogodnost, učinkovitost i ekološku održivost. Ovdje se ne radi samo o ulaganju u samovozeća vozila i obilaske u virtualnoj stvarnosti (VR). Također zahtijeva temeljnije infrastrukturne oblike, kao što je korištenje analitike podataka za poboljšanje gradskih usluga i senzora u internetu stvari (IoT) za smanjenje potrošnje energije. Međutim, važno je razumjeti da gradovi ne bi trebali usvajati pametne metode bez ozbiljnog razmatranja. Način na koji vlasti i dobavljači koriste tehnologiju može imati etičke implikacije za građane i posjetitelje. Kako planeri nastavljaju s implementacijom naprednih alata, moraju utvrditi kako njihovi postupci utječu na živote onih koji su u interakciji s gradom i njegovim uslugama.
Sigurnosni rizici
Možda najistaknutije etičko razmatranje kod pametnih gradova su sigurnosni rizici. U našem sve povezanijem društvu kibernetički kriminal predstavlja jednu od ključnih prijetnji sigurnosti, financijama i učinkovitosti. Pametni gradovi funkcioniraju na temelju slanja značajnih količina informacija između uređaja, odjela i dobavljača. To bi građane i gradske uprave moglo izložiti većem riziku od kibernetičkog kriminala. Stoga vlasti imaju odgovornost sigornosti pristupiti etički. To znači da je sigurnost na prvom mjestu. Gradovi ne bi trebali naslijepo skočiti u usvajanje tehnologije radi učinkovitosti ili uštede javnih sredstava.
Pametni grad mora biti dizajniran s ugrađenim integriranim sigurnosnim sustavima, zajedno s jasnim mjerama zapotencijalne probleme. Pristup bi mogao uključivati tehničke mjere za upravljanje takvim rizicima za gradove i građane.
Umjetna inteligencija (AI) sve više nalazi mjesto u identifikaciji prijetnji i praćenju sigurnosnih opasnosti u stvarnom vremenu. To se odnosi i na pametne tehnološke sustave i na fizički kriminal diljem grada. Međutim, jednako je važno AI-u pristupiti na etičan način. Time ćete osigurati da algoritmi nisu pod neopravdanim utjecajem ljudskih predrasuda. Kao takvi, odjeli za informacijsku tehnologiju (IT) pametnog grada moraju se posvetiti prikupljanju ažuriranih sigurnosnih podataka, pritom pazeći da oni nisu iskrivljeni na načine koji potenciraju diskriminaciju.
Zabrinutost za zdravlje
Javno zdravlje mora biti prioritet za sve organizacije upravljanja pametnim gradom. U određenoj mjeri, povezana tehnologija i upotreba podataka mogu imati značajne prednosti za praćenje i predviđanje javnog zdravlja putem softvera umjetne inteligencije. Međutim, alate pametnog grada također je potrebno koristiti etički kako bi se osigurali minimalni štetni utjecaji na zdravlje građana. Na primjer, mnogi pametni gradovi uključuju korištenje aplikacija za navigaciju gradskim uslugama i proširenu stvarnost za poboljšanje turističkih iskustava. Iako su pametni telefoni nedvojbeno korisni alati za integraciju tehnologije kako bi životi bili učinkovitiji, pretjerana uporaba može dovesti do nekih zdravstvenih problema. Nezdravi položaji koje ljudi zauzimaju dok gledaju u svoje telefone mogu pridonijeti ili uzrokovati probleme s mišićima ili skeletom. Naprezanje u ovim položajima može rezultirati svime, od kratkotrajne nelagode povezane s naprezanjem do nepodnošljive boli. Kao takve, pametne gradske vlasti trebaju zauzeti etički pristup edukaciji svojih građana i posjetitelja. To može uključivati upozorenja na gradskim aplikacijama ili web stranicama koja savjetuju o najučinkovitijem držanju. Preporuke za ograničavanje vremena ispred ekrana pri navigaciji gradskim službama također mogu smanjiti potencijalno naprezanje očiju i glavobolje.
Korištenje podataka
Podaci su sastavni dio pametnih gradova. Količina i kvaliteta podataka koje prikupljaju uređaji i sustavi ključni su za postizanje vrhunskog rada određene tehnologije i algoritama. Na neki način, također može doprinijeti personaliziranijim interakcijama s gradskim službama. Međutim, ti se podaci moraju prikupljati, pohranjivati i koristiti na etički način kako bi se zaštitila privatnost i individualne potrebe građana. Problemi ovdje ne dolaze samo od sigurnosnih prijetnji. Prikupljeni podaci visoke kvalitete također su vrijedni za tvrtke. Prodaja podataka za istraživanje, marketing i druge analitičke procese mogla bi osigurati značajan dodatni prihod gradovima i dobavljačima tehnologije. Osim ako se ne dobije izričito dopuštenje od vlasnika podataka – pojedinačnih građana – rezultat može biti neetička povreda privatnosti. Etičko ponašanje ovdje počinje s gradovima i dobavljačima koji ograničavaju identifikacijske informacije koje prikupljaju i pohranjuju.
Pametni gradovi nude mnoge potencijalne prednosti građanima, vlastima i industriji. Međutim, važno je poduzeti korake koji umanjuju etička pitanja. Trebaju postojati strogi sigurnosni protokoli kako bi se spriječile povrede i zlouporaba tehničkih alata. Gradovi moraju educirati građane o potencijalnim zdravstvenim izazovima povezanim s njihovim interakcijama s mobilnom tehnologijom. Također bi trebali postojati visoki standardi etičkog rukovanja podacima, usmjereni na traženje izričite dozvole za korištenje od korisnika. Ranim postavljanjem ovih standarda pametni gradovi mogu se razvijati na etičkoj osnovi koja je pozitivna za sve uključene.
