Apsolon kroz podprojekt Energy&Environment istražuje koncept sustava praćenja i upravljanja gradovima razvojem ključnih pokazatelja uspješnosti rješenja – KPI Evaluator, čiji je cilj unaprjeđenje energetskih sustava i sustava za praćenje okoliša u pametnim gradovima. Kroz KPI Evaluator će se razviti transparentan i ujednačen, skalabilan konceptualni evaluacijski okvir s pridruženom metrikom i proračunsko-analitičkom aplikacijskom platformom za dinamičku podršku upravljanju i odlučivanju u funkciji optimizacije upravljanja resursima i održivim razvojem pametnog grada.
Polazišna točka u razvoju ovog rješenja je prikupljanje i praćenje podataka temeljem kojih će gradovi moći odlučivati o budućem razvoju. Naime, razvojem ovog rješenja gradovi u Hrvatskoj će moći pratiti ključne i relevantne pokazatelje na području energetske učinkovitosti i održivog okoliša, ali i ostalih aspekata upravljanja gradom kroz inovativnu i interaktivnu prezentacijsku platformu. Sustav će omogućavati praćenje razvoja kroz sustav ključnih pokazatelja uspješnosti kroz vrijeme, ali i usporedbu dvaju ili više gradova.
Kompozitni indeksi
Zadatak unutar ove projektne aktivnosti je bio formalizirati postupak računanja kompozitnih indeksa koji su u zadnje vrijeme sve više prepoznati kao vrlo koristan alat u analiziranju pojedinih politika te komuniciranju prema javnosti. Svi pokazatelji grupirani su u četiri velike skupine, temeljem kojih će se mjeriti u kojem je stadiju razvoja pojedini grad u Hrvatskoj po pitanju nekoliko različitih pokazatelja:
- Gospodarstvo i tržište rada;
- Energetika, praćenje stanja okoliša, promet i prostorno planiranje;
- Obrazovanje, sport, kultura i civilno društvo, zdravlje i socijalna skrb;
- Upravljanje i IT.
Na temelju brojnih indikatora u svakoj od četiri navedene skupine, računaju se četiri kompozitna indeksa za svaki grad te se na temelju tih indeksa uspoređuju gradovi te omogućuje praćenje vlastitog razvoja kroz vrijeme. Primjerice, unutar kompozitnog indeksa Gospodarstvo i tržište rada neki od indikatora su indeks razvijenosti, broj poduzeća, ukupni prihodi i primici gradskog proračuna, broj i vrijednost provedenih EU projekata kojima je nositelj grad, gradske tvrtke i gradski proračunski korisnici, brzina izdavanja građevinske dozvole, udio proračuna namijenjen razvoju poduzetništva i obrtništva, broj dolazaka turista, stopa zaposlenosti… S druge strane, unutar kompozitnog indeksa Energetika, praćenje stanja okoliša, promet i prostorno planiranje indikatori su ukupna duljina prometnica namijenjenih javnom gradskom prijevozu (u km), broj prevezenih putnika u javnom gradskom prijevozu na godišnjoj razini, broj punionica na prostoru grada za električne automobile, udio gradskog proračuna namijenjen unaprjeđenju mobilnosti, godišnja potrošnja električne energije u sektoru javne rasvjete (MWh/km2), godišnja potrošnja energije javnih zgrada po stanovniku (MWh/pc), broj instaliranih sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora kod krajnjih kupaca, udio dana u godini kad je kvaliteta zraka bila dobra, udio zelenih površina u gradu prema površini stambenih naselja… Neki od indikatora unutar kompozitnog indeksa Obrazovanje, sport, kultura i civilno društvo, zdravlje i socijalna skrb su vitalni indeks, broj doseljenih i odseljenih osoba, broj učenika i studenata, udio visokoobrazovanih u ukupnom stanovništvu, prosječna starosna dob stanovništva itd., dok se unutar kompozitnog indeksa Upravljanje i IT sakupljaju podaci vezani uz brzinu odgovora na upite građana upućene na kontakte na web stranici, broj provedenih javnih savjetovanja, broj setova otvorenih podataka, mogućnost participativnog budžetiranja, postotak kućanstava koji koristi širokopojasni Internet i koji je pokriven 5G mobilnom mrežom…
Testiranje metodologije izračuna indeksa
Tijekom industrijskog istraživanja, stručnjaci iz Apsolona su obavili testno istraživanje razvijene metodologije za izračun četiri kompozitna indeksa. U tu svrhu, prikupljeni su i obrađeni javno dostupni podaci osam hrvatskih gradova (Rijeka, Slavonski Brod, Osijek, Karlovac, Labin, Zagreb, Gospić i Pregrada), uz nadomještanje podataka koji nisu bili javno dostupni simuliranim vrijednostima. Uspoređujući dobivene rezultate s rezultatima Analize digitalne spremnosti hrvatskih gradova 2021. koju je Apsolon proveo i ove godine, te na temelju dostupnih povijesnih podataka i stručnog znanja, utvrđeno je kako je razvijena metodologija kvalitetno definirana i daje vjerodostojne rezultate. U sljedećim fazama istraživanja svi razvijeni indeksi će se ažurirati te će se na temelju toga po potrebi dodatno optimizirati predložena metodologija u svrhu postizanja još kvalitetnijih rezultata.
