Pametnim rješenjima u prometu do efikasnog i sigurnog grada

Svijet urbane mobilnosti brzo se mijenja. Često se te promjene dešavaju puno brže nego što se njima prilagođava gradska prometna infrastruktura, pogotovo u europskim gradovima s bogatim povijesnim razvojem.

Rast urbanog stanovništva, u kombinaciji s povećanjem broja automobila, kamiona i vozila javnog prijevoza koji dijele često prepune ulice s ranjivim sudionicima u prometu (pješaci, biciklisti i motociklisti, a u zadnje vrijeme i vozači romobila) čini sigurnost kretanja gradom vrlo složenim izazovom.

Prema podacima koje je kroz istraživanje prikupila Uprava Europske komisije za mobilnost i promet u Hrvatskoj su u 2021. godini bila 72 smrtna slučaja u prometu na milijun stanovnika, što je znatno iznad prosjeka EU-a (44 smrtna slučaja na milijun stanovnika)  i čak četvrta najveća stopa među EU-27. Nakon što je u pandemijskoj 2020. godini ova brojka pala na najmanju zabilježenu, smrtni slučajevi na cestama porasli su za 23% u 2021.

Suvremena vremena traže suvremena rješenja i upravo je tom kontekstu kao jedan od glavnih segmenata projekta CEKOM – Centar kompetencija za pametne gradove, definiran i podprojekt Connected Traffic.

Njegova osnovna zadaća je unaprijediti kvalitetu života građana Rijeke kroz pametna rješenja u gradskom prometu i promicanje čistih i energetski učinkovitih načina odvijanja prometa. Vodeći partner Connected Traffic-a je Ericsson Nikola Tesla uz asistenciju Rijeka Plusa, Pomorskog fakulteta u Rijeci, Smart Sense-a, Apsolona, Combisa i Alarm Automatike.

Temeljem istraživanja o stanju prometa u Rijeci koje su u suradnji proveli Odjel prometa Pomorskog fakulteta u Rijeci i tvrtka Rijeka plus za Connected Traffic su odabrana četiri raskršća na kojima se događa najviše opasnih situacija. To su : križanje ceste D404 i Cindrićeve ulice, prometno raskršće Jelačićev trg – Fiumara, križanje ulice Fiumara i ulice Žrtava fašizma te prometno raskršće Strossmayerova ulica – Titov trg – Križanićeva ulica.

Prikupljanje podataka kao osnova za poboljšanje

Na navedenim raskršćima će se kroz poseban sustav videonadzora i analitike, koji je razvila tvrtka Alarm Automatika, prikupljati podaci o kretanju vozila kroz raskršća, pratiti prometni prekršaji i sigurnost prometa, analizirati situacije na raskršću, detektirati vrste vozila, vozne trake, smjer, brzina, registracijske oznake, vrijeme te vrsta prekršaja (na primjer nepropisno parkiranje i zaustavljanje, nepropisno skretanje, prolazak na crveno i sl.).

Putem aplikacije AbsistemTraffic naprednom obradom podataka će se stvoriti slika o trenutnom stanju u prometu i tijeku prometa čime će organizacija prometa u Rijeci biti praktičnija i efikasnija. Prednosti ovakvog naprednog sustava biti će posebno vidljive u periodima obavljanja značajnih infrastrukturnih zahvata u Rijeci koji dodatno opterećuju i otežavaju kretanje gradom.

Osim sigurnosti u prometu, značajna odrednica Connected Traffica je i učinkovitost. Kako bi se pojačala učinkovitost javnog gradskog prijevoza i prvenstveno građanima osigurao efikasan način kretanja gradom u sklopu CEKOM Connected Traffic projekta će se u 2 gradska autobusa ugraditi sustav brojanja putnika koji razvija i implementira tvrtka Alarm Automatika.

Prikupljenim podacima će se bolje organizirati autobusne linije, koje će se moći prilagoditi broju i potrebama putnika za pojedine intervale (na godišnjoj, mjesečnoj, tjednoj pa čak i dnevnoj bazi) čime će se sigurno podići razina usluge za građane Rijeke.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn

Pročitaj više

Trebamo li pametne gradove?

Ovo je pogrešno pitanje. Nije stvar u tome trebaju li nam pametni gradovi; pravo je pitanje možemo li bez njih. Današnji gradovi

etinerary – pametno planiranje odmora

Planiranje putovanja, godišnjeg odmora, vikend odmora…ne postoji slađa i istovremeno zamornija stvar od iskrenog pokušaja da maksimalno produktivno iskoristite slobodno vrijeme koje

Pametni građani za pametnije gradove

Kada govorimo o pametnim gradovima, dominiraju tehnološki pojmovi. Govorimo o tome kako će, „big data“, IoT- Internet stvari, umjetna inteligencija, algoritmi te