Primjeri dobrih praksi upravljanja prometom u gradovima

S pojačanim rastom gradova i populacije koje se veže uz gradove rastu izazovi povezani s prometom. Gužve, sigurnost u prometu, brzina putovanja, zagađenje i ostali ekološki izazovi utječu na ekonomiju, a time i na kvalitetu života pa je i industrija pametnih rješenja za pametne gradove usmjerena na rješavanje problema povezanih uz promet i mobilnost.

Kroz CEKOM se dotičemo izazova kroz dva istraživačko razvojna projekta:

  1. Kroz Connected Traffic će napredni informacijsko – komunikacijski sustav poslužiti kao podrška odlučivanju te u samom upravljanju urbanom mobilnošću. Nadalje, koncept bi trebao omogućiti efikasnije korištenje javno-privatne infrastrukture, resursa i imovine na području prometa s ciljem zaštite okoliša, povećanja sigurnosti, te postizanja održivosti prometnog sustava na području urbanog područja.
  2. Projekti i proizvodi koji se razvijaju kroz Surinmo optimiziraju prometne tokove i rasterećuju promet u mirovanju pa se očekuju vidljivi rezultati u kvaliteti prometa, od sigurnosti do informiranosti.

Istraživanje u sklopu TRL2 faze Connected Traffica kojem je za cilj uspostava naprednog informacijsko-komunikacijskog sustava, odnosno integrirane platforme za podršku odlučivanju u gradskom i multimodalnom prometu te upravljanju održivom mobilnošću obuhvatilo je i primjere dobre prakse upravljanja prometom u pojedinim gradovima, koje je istražio partner Pomorski fakultet u Rijeci.

Dolaskom privatnih autobusnih prijevoznika na tržište prijevoza putnika u gradu Dublinu, uveden je sustav za praćenje informacija o putnicima u realnom vremenu (RTPI- Real-time passenger information) s ciljem veće preciznosti planiranja putovanja. Pristup informacijama u stvarnom vremenu moguće je ostvariti na više načina, poput unosa broja autobusne postaje na internet stranicama tvrtke Dublin Bus ili upotrebom Dublin Bus aplikacije. Također, pretraživanje informacija u stvarnom vremenu moguće je ostvariti unosom broja autobusne postaje, rute autobusne linije, adrese autobusne postaje te pretraživanjem po mapi na internatskim stranicama tvrtke Dublin Bus. Pomoću automatskih odašiljača ugrađenih u autobuse, odnosno praćenjem autobusa putem GPS-a omogućava se rad informacijskog sustava za dolazak autobusa, dok programska podrška predviđa vrijeme dolaska na idućoj autobusnoj postaji. Za ažuriranje podataka zadužen je sustav lokacije vozila koji šalje informacije u intervalima od 30 sekundi, te se na taj način osigurava preciznost u vremenskom periodu dolaska autobusa prikazanom na obavijesnom zaslonu.

Pristupom kombinirajućeg volumetrijskog otkrivanja pješaka i SCOOT (Split Cycle and Offset Optimisation Technique system) sustava u Londonu su implementirani inteligentni pješački prijelazi na temelju prepoznavanja gustoće pješaka te u skladu s tim se mijenjaju svijetla na semaforu. U svrhu postizanja kvalitetnijeg i sigurnijeg prelaska pješaka preko pješačkih prijelaza bez usporavanja cestovnog prometa, sustav se služi video kamerama koje broje pješake koji čekaju na pješačkom prijelazu, te ukoliko kamera detektira veliki broj pješaka sustav omogućuje prelazak pješaka preko ceste. Međutim, ukoliko nema nikoga na prijelazu ili ako netko pritisne tipku za prijelaz kolnika, a zatim prijeđe na crveno svijetlo ili odustane, sustav će odustati od paljenja zelenog svjetla. SCOOT sustav u prosjeku smanjuje vrijeme čekanja vozila u prometu za 12,5% dok smanjenje broja vozila koja se moraju zaustaviti tijekom putovanja kroz prometnu mrežu iznosi 4,6 %.

Jedan od načina sprječavanja zasićenja prometa na glavnim cestama u Stockholmu bilo je uvođenje naplata za određene dijelove grada, odnosno zone u kojima bi se vršila naplata za ulazak vozila (Congestion pricing). Osamnaest elektroničkih kontrolnih točaka uspostavljeno je na svim ulazima u zonu zagušenja, dok se naknade primjenjuju na ulaz i na izlaz iz područja. Kao rezultat ove strategije, promet se smanjio za približno 20 % pomoću naplatne zone što je ekvivalentno 100.000 prolazaka preko naplatne zone. Smanjenje zagušenja glavnih prometnica iznosi 30-50 %, te je ujedno emisija štetnih ispušnih plinova unutar grada umanjena za 10-14 %. Naplatna zona ima pozitivan utjecaj i na kraća i pouzdanija vremena putovanja, niže emisije stakleničkih plinova, povoljni utjecaj na zdravlje i okoliš, povećanu sigurnost u prometu i povećane prihode od javnog gradskog prijevoza.

Povećanje broja vozila uz sve veći nedostatak parkirnih mjesta primorao je grad Beč za poduzimanjem mjera za izradu plana upravljanja parkirnim prostorom. Kao rezultat tih napora veliki dio stanovništva počeo se služiti alternativnim prijevoznim sredstvima, biciklima i javnim gradskim prijevozom, što je znatno doprinijelo kvaliteti života i zaštiti okoliša. Unaprjeđenje gradskog prometnog sustava uslijedilo je postavljanjem parkirnih garaža koje su korištene na principu „Park and Ride“ sustava, odnosno parkirališta u blizini javnog gradskog prijevoza čime je omogućeno ostavljanje vozila i nastavljanje putovanja gradskim javnim prijevozom. Svi prihodi ostvareni putem upravljanja parkingom namijenjeni su bečkom prometnom sustavu te se moraju namjenski koristiti za unaprjeđenje gradskih garaža javnog prijevoza, razvoj mjera za sigurnost prometa…

Upravljanje prometom u Troyesu unaprijeđeno je 2013. godine te je sustav za upravljanje prometom zasnovan na centraliziranoj arhitekturi. U okviru sustava za upravljanje prometom instaliran je radijski sustav koji daje prednost autobusima kao sredstvima javnog gradskog prijevoza.  Svaki se autobus automatski locira, te odašilje položaj i šalje zahtjev za prioritetom putem radio komunikacije izravno u centar za upravljanje prometom koji zatim obrađuje podatke i dodjeljuje rano zeleno ili dopunsko zeleno svjetlo putem izravne komunikacije s kontrolerom.  Primjena radijskog sustava za davanje zahtjeva prioriteta rezultirala je prosječno 5 minuta kraćom vožnjom autobusa u javnom gradskom prijevozu. Na sličnom je tragu i grad Rennes i njegov razvoj centralizirane arhitekture koja se temelji na algoritmu prioriteta.

Aglomeracija Grenoble pokrenula je inovativan pristup upravljanja prometom usmjerenim na izgradnju multimodalnog partnerstva koje razmjenjuje informacije i koordinira aktivnosti. Takvo rješenje prikuplja i centralizira informacije poput statičkih podataka (opis mreže) ili dinamičkih podataka (poremećaji u prometu, incidentne situacije ili radovi na cestama) koje različiti centri dobivaju u stvarnom vremenu. Otvorena je i agencija za multimodalnu mobilnost (Shared-Use Mobility Center) čiji je cilj okupiti na jednom mjestu „prodaju“ svih dostupnih načina transporta. Agencija pruža informacije i savjete te ujedno podiže svijest građana o korištenju alternativnih načina prijevoza do svojih automobila.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn

Pročitaj više

Surinmo u TRL 2 fazi

Cilj projekta Surinmo je razvoj domenske platforme za omogućavanje povezane, energetski učinkovite i dijeljene urbane mobilnosti. Kao rezultat se očekuje optimizacija prometnih

Connected Traffic u TRL 2 fazi

SmartCity.Connected Traffic je projekt osmišljen s ciljem poboljšanja kvalitete života građana uspostavom kvalitetnijih rješenja u gradskom prometu te promicanja i poticanja inovativnih,