Ovo je pogrešno pitanje. Nije stvar u tome trebaju li nam pametni gradovi; pravo je pitanje možemo li bez njih. Današnji gradovi se bore sa širokim spektrom problema. Ti problemi uključuju beskrajne gužve u prometu, zagađenje, visoku razinu kriminala, visoku potrošnju energije, nezaposlenost, neodgovarajuće ili preopterećene socijalne usluge i bezbroj drugih izazova. Širokopojasni komunikacijski sustavi, koncepti kibernetičke sigurnosti i pametno planiranje grada ključ su za poboljšanje urbanog života 21. stoljeća.
Ujedinjeni narodi predviđaju da će 70% svjetske populacije do 2050. živjeti u gradovima i urbanim područjima, što znači da će emisije i potrošnja energije nastaviti rasti svake godine. Tijekom sljedeća tri desetljeća urbanizacija će dodati još 2,5 milijardi ljudi u urbane sredine diljem svijeta.
To predstavlja nevjerojatan pritisak na resurse urbanih područja. Ovdje na scenu stupaju programi i inicijative pametnih gradova. Uključivanje pametne tehnologije uključujući Internet stvari (IOT) – objekata koji imaju ugrađene senzore za razmjenu podataka – u urbanim gradovima ne samo da poboljšava kvalitetu života svojih građana, već i cjelokupno javnu sigurnost.
Koja je razlika između pametnog grada i normalnog grada?
Postoje velike razlike između pametnog grada i normalnog grada. Vjerojatno je razlika prisutnost povezanih objekata. U pametnom gradu objekti su više nego što se na prvi pogled čini. Na primjer, ono što može izgledati kao obična svjetiljka može također biti vremenski senzor i prometna kamera koja je povezana s internetom. Također može koristiti pametno osvjetljenje koje se automatski prilagođava na temelju prirodnog svjetla. U pametnom gradu Internet stvari (IoT) – ideja da će 5G Internet omogućiti povezivanje velikog broja uređaja – stvara širok raspon mogućnosti.
Drugo, pametni gradovi su angažirali građane. Građani grade grad sudjelujući u prikupljanju podataka putem svojih uređaja. Snaga podataka je ta koja dovodi do toga da gradovi postaju pametni gradovi. Pametni gradovi također imaju modernizirane prometne sustave. Korisnici mogu vidjeti informacije u stvarnom vremenu o javnom prijevozu, a rute prijevoza su optimalno planirane.
Prijateljstvo prema okolišu i održivost dodatna su obilježja pametnih gradova. Pametnim gradovima upravljaju energetski učinkovite politike koje rezultiraju ogromnim godišnjim uštedama.
Kako funkcionira pametni grad?
Pametni gradovi oslanjaju se na povezane uređaje i senzore. Uređaji uključuju pametne telefone i druge mobilne gadgete s omogućenim internetom, elektroničke uređaje, vozila, povezane kućanske aparate i gotovo sve uređaje s internetskom vezom. Senzori su instalirani na raznim mjestima po gradu za prikupljanje podataka kao što su promet pješaka i vozila, informacije o vremenu, kriminalni incidenti, potrošnja energije, unapređenje postojeće infrastrukture drugih komunalnih usluga i mnogo više podataka. Gradski dužnosnici i građani analiziraju te podatke u stvarnom vremenu kako bi donijeli odluke poput prometnih ruta i sigurnosnih mjera. Povijesni podaci otkrivaju trendove koji donose odluke o planiranju infrastrukture i upravljanju resursima.
Koji je cilj pametnih gradova?
Postoji nekoliko stvari koje sa sigurnošću možemo reći. Budući urbani svijet bit će pun značajnih promjena, što će se vidjeti u sljedećim područjima:
- Bolje upravljanje resursima.
- Društvene, ekonomske i kulturne promjene.
- Sučelja čovjeka i stroja bit će kritična za sigurnost i napredak.
- Cjeloživotno obrazovanje i prekvalifikacija postat će način života.
- Višestruke promjene poslova i karijera bit će uobičajene jer se nosimo sa super automatizacijom.
- Ljudi će živjeti dulje.
- Zaštita okoliša i razborito gospodarenje prirodnim resursima.
20 partnera kroz CEKOM razvija pametna rješenja
Centar kompetencija za pametne gradove (CEKOM) je rezultat zajedničke prijave i razrade šest istraživačko-razvojnih projekata od strane 20 partnera s naglaskom na suradnju između suradnje između gospodarstva i znanstvenoistraživačke zajednice na konkretnim projektima
Tijekom projekta projektni partneri će razviti čak 36 inovativnih proizvoda i usluga u području tehnologije pametnih gradova sa značajnim tržišnim potencijalom.
Razvoj proizvoda do razine spremnosti za komercijalizaciju u formatu pilot projekata provodit će se upravo u Rijeci, čime će se doprinijeti razvoju Rijeke kao pametnog grada i konkretnim poboljšanjima u svakodnevnom životu građana.
