Elektromobilnost – kratkoročni trend ili dugoročna perspektiva?

Kako je najavljeno na njihovoj web stranici, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nastavlja s poticanjem elektromobilnosti, za koju je u 2021. godini ukupno osigurano čak 105 milijuna kuna bespovratnih sredstava. No, za razliku od dosadašnje direktne prijave, ove godine će prijavu podnositi prodavatelji vozila putem prijavne aplikacije. Prvi korak u provedbi novog modela sufinanciranja bit će objava Javnog poziva za proizvođače, generalne zastupnike ili uvoznike motornih vozila, koji će Fondu prijaviti prodajna mjesta i dostupne modele energetski učinkovitih vozila. Svako prodajno mjesto pritom će dobiti korisnički račun za prijavnu aplikaciju. Nakon što Fond početkom lipnja objavi Javni poziv za građane i tvrtke, prodavatelji će kroz prijavnu aplikaciju korisnike prijavljivati za sufinanciranje. Na raspolaganju je čak 90 milijuna kuna, dok je preostalih 15 rezervirano za javni sektor, koji će se i dalje prijavljivati izravno Fondu. Nabavka vozila će se, kao i do sad, sufinancirati s do 40% po vozilu, a maksimalni iznos poticaja će ovisiti o kategoriji. Koliko je točno sredstava iskorišteno, moći će se u realnom vremenu pratiti na posebnoj stranici Fonda, koja će početkom lipnja biti u funkciji. Na njoj će zainteresirani korisnici moći pronaći sve detalje o programu sufinanciranja, kao i popis svih modela vozila za koje je dostupno sufinanciranje te njihovih prodajnih mjesta.

Fond je dosad odobrio sufinanciranje za više od 4.500 električnih vozila. Međutim, tranziciju prometnog sustava u energetski učinkovitiji potrebno je još dodatno ubrzati, s obzirom da Strategija niskougljičnog razvoja predviđa da bi do 2050. godine čak 35% hrvatskog voznog parka trebalo biti električno. Prema prijedlogu strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, usvojenom od Vlade RH 22. travnja 2021. temeljne mjere u prometu uključuju primjenu goriva niske emisije CO2 što uključuje korištenje električnih i hibridnih vozila, vozila koja koriste prirodni plin i bioplin, ukapljeni naftni plin, vozila koja koriste vodik te korištenje biogoriva.

Strateškim aktom Europske unije “Europski zeleni plan” jasno je određen smjer održivog transporta koji se oslanja na elektromobilnost pa se do 2030. godine može očekivati kako će trećina voznog parka EU koristiti električnu energiju za pogon. Kako bi se navedeno omogućilo, Europska Komisija je zadala ambiciozni cilj od 1 milijun punionica za električna vozila do 2025. godine, što predstavlja povećanje od 5 puta u odnosu na trenutačno stanje od 200.000 punionica. Hrvatska nažalost zaostaje po raspoloživosti javno dostupne infrastrukture za punjenje – sa 400-tinjak javno dostupnih punionica, Hrvatska osigurava jednu javno dostupnu punionicu na 9.000 stanovnika, dok je prosjek EU jedna javno dostupna punionica na 2.000 stanovnika.

Trend porasta

Auto industrija ide u tok s trendovima pa gotovo da i nema proizvođača koji nije odlučio smanjiti ulaganja u proizvodnju automobila s tradicionalnim motorima na gorivo i okrenuti se proizvodnji električnih automobila. Već smo u 2020. godini svjedočili prekretnici jer je udio novo prodanih električnih vozila nadmašio udio novo prodanih dizel vozila. Trend se nastavio i u prva tri mjeseca ove godine jer se udio vozila s dizel motorima u EU smanjio za 20,1% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.  Smanjio se i broj benzinaca dok je broj električnih vozila u EU u prvom kvartalu dosegnuo 146.185 vozila što je rast od 59,1%.

Cijena tradicionalnih goriva raste i nastavit će rasti u narednim godinama, a sagledano iz perspektive goriva, cijena vožnje električnog automobila gotovo pa da je zanemariva. Također, kako električno vozilo ima samo 20 pokretnih dijelova (za razliku od standardnog vozila s dizelskim ili benzinskim motorom koje ima čak 2000 pokretnih dijelova), smanjen je broj popravaka, a ulaganja u održavanje će biti značajno manja. Svi elementi ovog vozila napravljeni su na način da vozaču značajno olakšaju prometovanje i dopuste mu da maksimalno uživa za vrijeme – vozila su iznimno tiha, brže startaju i omogućuju lakše manevrirate prilikom zastoja u prometu. I najvažnije, električna vozila ne proizvode nikakve štetne tvari jer kao „gorivo“ koriste električnu energiju koja je obnovljiv izvor, a smanjuju i zagađenost okoliša bukom.

Predosti i nedostaci korištenja električnog automobila

O prednostima ali i o nedostacima korištenja električnog automobila već smo pisali, i to kroz perspektivu vozača nakon dva mjeseca korištenja električnog automobila. Iako su u startu skuplji (čak i s državnom subvencijom), dugoročna isplativost ide u prilog električnog automobila s obzirom da je cijena daleko prihvatljivija od cijene goriva. Prema izračunima stručnjaka, cijena prijeđenog kilometra je oko 80 posto jeftinija u odnosu na konvencionalne automobile. Što se tiče brzine i dostupnosti punjenja, za sada prednost imaju klasični automobili jer benzinskih crpki ne nedostaje, a punjenje rezervoara zahtijeva svega nekoliko minuta. No, s druge strane, punjenje električnog „mezimca“ na brzim i ultrabrzim punjačima (50-350 kW) traje od pet do maksimalno dvadesetak minuta. Nadalje, ovisno o modelu vozila, jedno punjenje baterije električnog automobila može trajati od 160 do 400 kilometara pa možemo zaključiti kako ovi automobili ipak još uvijek nisu pogodni za dulja putovanja. Infrastruktura za električne automobile nije razvijena do dovoljne mjere, no mreža raste. Nadalje, ne postoji nacionalni sustav za praćenje kvalitete usluge punionica i mogućnost dobivanja jedinstvene informacije u realnom vremenu o stanju punionica, njihovoj dostupnosti, rezervacijama i kvarovima.

Pružatelji usluga punjenja električnih automobila u Hrvatskoj

U Hrvatskoj trenutno uslugu punjenja pružaju Hrvatski telekom i HEP, koji omogućavaju pristup većini javno dostupnih punionica. Dakako, za očekivati je da će se s razvojem tržišta elektro mobilnosti u Hrvatskoj početi pojavljivati i novi pružatelji usluga punjenja električnih vozila. Hrvatski Telekom, kao predvodnik elektrifikacije mobilnosti u Hrvatskoj i u regiji (upravlja s 481 mjesta za punjenje na 247 lokacija u 8 zemalja), ovim se temama bavi i kroz CEKOM projekt Surinmo čiji je cilj razvoj domenske platforme za omogućavanje povezane, energetski učinkovite i dijeljene urbane mobilnosti. Cilj projekta ePunionica je stvaranje platforme s jasno definiranim lokacijama za punjenje e-vozila, uz real-time naznaku dostupnosti i mogućnost rezervacije te korištenja punionice, s uključenim preciznim informacijama te lokacijama za korištenje Car Sharing sustava i potpuno digitaliziranim sustavom parkinga, koji objedinjuje informacije o dostupnim lokacijama za slobodan parking.

Zasad u Hrvatskoj, ali i u široj regiji, ne postoji jedinstvena platforma koja može služiti korisnicima parkinga, e-vozila i car sharing sustava, a posljedica implementacije takvog sustava bit će jačanje sigurnosti na cestama te povećanje propusnosti u prometu. Krajnji rezultat ove platforme u području eMobilnosti bit će povezivanje operatora mreže punionica s pružateljima usluge punjenja na način da krajnji korisnik bude u mogućnosti sa RFID karticom ili mobilnom aplikacijom bilo kojeg pružatelja usluge punjenja nesmetano koristiti mrežu punionica bilo kojeg operatora mreže punionica.

Suradnja Hrvatskog Telekoma s dva najveća slovenska operatora

U ovoj je fazi već učinjen prvi iskorak te je vlasnicima električnih vozila u Hrvatskoj, koji su ujedno i korisnici usluge punjenja Hrvatskog Telekoma, omogućeno punjenje vozila na gotovo 300 punionica u Sloveniji kojima upravljaju dva najveća slovenska operatora. Ovim se projektom hrvatskim vozačima značajno olakšava usluga punjenja električnih automobila u Sloveniji te više ne moraju brinuti o tome gdje će i kako napuniti svoja vozila. Zahvaljujući softverskom povezivanju programskih platformi za upravljanje punionicama i uslugom punjenja slovenski vozači električnih automobila, koji su ujedno i korisnici dvaju slovenskih operatora, mogu pristupiti punionicama u Hrvatskoj kojima upravlja Hrvatski Telekom. Kartu raspoloživosti dostupnih punionica u Sloveniji, kojima se odsad mogu služiti svi hrvatski korisnici usluge e-mobilnosti Hrvatskog Telekoma, moguće je vidjeti na portalu hr.rechargespoTs.eu, gdje se ujedno vide i sve javno dostupne punionice Hrvatskog Telekoma u Hrvatskoj, te na espoTs aplikaciji koju je moguće preuzeti na mobilne uređaje za potpuno digitalnu uslugu punjenja.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn

Pročitaj više

Surinmo u TRL 2 fazi

Cilj projekta Surinmo je razvoj domenske platforme za omogućavanje povezane, energetski učinkovite i dijeljene urbane mobilnosti. Kao rezultat se očekuje optimizacija prometnih

Connected Traffic u TRL 2 fazi

SmartCity.Connected Traffic je projekt osmišljen s ciljem poboljšanja kvalitete života građana uspostavom kvalitetnijih rješenja u gradskom prometu te promicanja i poticanja inovativnih,